~~ULAZ~~

~~F10_HELP_CIR~~
    Fajl                              Blok
    ----                              ----
    F2         Sa~uvaj                F4         Ozna~i blok
    F3         U~itaj                 SHIFT-F2   Blok u datoteku
    CTRL-F2    Sa~uvaj tekst          CTRL-INS   Zapamti blok
    SHIFT-F3   Datoteka u tekst       CTRL-DEL   Zapamti i izbri{i blok
    SHIFT-F4   Sa~uvaj kao...         ALT-INS    Blok u tekst
    ALT-F      Meni "Fajl"            ALT-DEL    Izbri{i blok
                                      ALT-M      Ozna~i blok
    Slova                             SHIFT-F9   Izra~unaj sumu
    -----                             SHIFT-F8   Sortiraj blok
    SHIFT-F10  Lat. u }irilici        ALT-B      Meni "Blok"

    Pasus                             [tampa
    -----                             ------
    CTRL-P     Formatiraj pasus       ALT-F5     Pregled
    ALT-G      Margine
    ALT-K      Kraj stranice          Tekst
    ALT-P      Meni "Pasus"           -----
                                      CTRL-Y     Izbri{i red
    Na|i                              CTRL-U     Izbri{i do kraja reda
    ----                              ALT-U      Poni{ti izmene
    F6         Postavi marker         ALT-C      Centriraj red
    F7         Prona|i re~            ALT-L      Umetni red
    SHIFT-F6   Idi do markera         CTRL-LEVO  Prethodna re~
    SHIFT-F7   Prona|i/zameni re~     CTRL-DESNO Naredna re~
    CTRL-N     Ponovi pretra`ivawe    CTRL-BSP   Izbri{i re~ desno
    CTRL-J     Idi do strane          ALT-BSP    Izbri{i re~ levo
                                      BSP        Izbri{i prethodno slovo
    Kretawe kroz tekst                DEL        Izbri{i teku}e slovo
    -------------------               INS        Re`im unosa slova
    CTRL-Desno Slede}a re~            SHIFT-F1   Crtanje linije
    CTRL-Levo  Prethodna re~          CTRL-F1    Izbor vrste linije
    ALT-Gore   Tekst navi{e           ALT-T      Meni "Tekst"
    ALT-Dole   Tekst nani`e
    ALT-Levo   Tekst ulevo            Ostalo
    ALT-Desno  Tekst udesno           ------
    PGUP       Prethodni ekran        ALT-F1     YU tastatura
    PGDN       Slede}i ekran          ALT-F2     Obi~na tastatura
    CTRL-PGUP  Po~etak teksta         ALT-F4     Za{tita ekrana
    CTRL-PGDN  Kraj teksta            F8         Kalendar
    TAB        Slede}i Tab-stop       F9         Kalkulator
    SHIFT-TAB  Prethodni Tab-stop     ALT-TAB    Postavi tab-stop
                                      CTRL-TAB   Izbri{i tab-stop
                                      ALT-R      Re`im tabulatora

    Meniji
    ------
    Gore, Desno - slede}a stavka
    Dole, Levo - prethodna stavka
    PGUP - prva stavka
    PGDN - poslednja stavka
    Istaknuto slovo - izvr{enje opcije

    Izbor datoteke
    --------------
    Gore - prethodna datoteka
    Dole - slede}a datoteka
    PGUP - prethodni "prozor" datoteka
    PGDN - slede}i "prozor" datoteka
    Proizvoljno slovo - osvetwava se prva datoteka koja po~inje na to
                       slovo (znak). Ukoliko je ve} osvetljena datoteka
                       koja po~inje na to slovo, osvetljava se slede}a
                       datoteka istog po~etnog slova.


    Rad mi{em
    ---------

    Tekst
    -----
    Levi klik na gornju liniju ekrana - po~etak/zavr{etak re`ima bloka
    Levi klik na tekst - pozicioniranje u tekstu
    Desni klik na tekst - ulaz u menije
    Levi klik na gornju liniju okvira teksta - prethodni red
    Levi klik na donju liniju okvira teksta - naredni red
    Desni klik na gornju liniju okvira teksta - prethodna strana
    Desni klik na donju liniju okvira teksta - naredna strana
    Levi klik na levu liniju okvira teksta - tekst udesno
    Levi klik na desnu liniju okvira teksta - tekst ulevo

    Meniji
    ------
    Levi klik na opciju - izvr{enje opcije
    Desni klik - izlaz iz menija
    Levi klik na gornju liniju - prethodna stavka
    Levi klik na donju liniju - slede}a stavka
    Desni klik na gornju liniju - prva stavka
    Desni klik na donju liniju - poslednja stavka

    Izbor datoteke
    --------------
    Levi klik na neosvetljenu datoteku - osvetljavanje datoteke
    Levi klik na osvetljenu datoteku - izbor datoteke
    Desni klik van gornje i donje linije - izlaz iz menija
    Levi klik na gornju liniju - prethodna datoteka
    Levi klik na donju liniju - slede}a datoteka
    Desni klik na gornju liniju - prethodni "prozor" datoteka
    Desni klik na donju liniju - slede}i "prozor" datoteka

    * Klik - pritisak na taster mi{a

~~F10_HELP_LAT~~
    Fajl                              Blok
    ----                              ----
    F2         Sa~uvaj                F4         Ozna~i blok
    F3         U~itaj                 SHIFT-F2   Blok u datoteku
    CTRL-F2    Sa~uvaj tekst          CTRL-INS   Zapamti blok
    SHIFT-F3   Datoteka u tekst       CTRL-DEL   Zapamti i izbri{i blok
    SHIFT-F4   Sa~uvaj kao...         ALT-INS    Blok u tekst
    ALT-F      Meni "Fajl"            ALT-DEL    Izbri{i blok
                                      ALT-M      Ozna~i blok
    Slova                             SHIFT-F9   Izra~unaj sumu
    -----                             SHIFT-F8   Sortiraj blok
    SHIFT-F10  Lat. u }irilici        ALT-B      Meni "Blok"

    Pasus                             [tampa
    -----                             ------
    CTRL-P     Formatiraj pasus       ALT-F5     Pregled
    ALT-G      Margine
    ALT-K      Kraj stranice          Tekst
    ALT-P      Meni "Pasus"           -----
                                      CTRL-Y     Izbri{i red
    Na|i                              CTRL-U     Izbri{i do kraja reda
    ----                              ALT-U      Poni{ti izmene
    F6         Postavi marker         ALT-C      Centriraj red
    F7         Prona|i re~            ALT-L      Umetni red
    SHIFT-F6   Idi do markera         CTRL-LEVO  Prethodna re~
    SHIFT-F7   Prona|i/zameni re~     CTRL-DESNO Naredna re~
    CTRL-N     Ponovi pretra`ivanje   CTRL-BSP   Izbri{i re~ desno
    CTRL-J     Idi do strane          ALT-BSP    Izbri{i re~ levo
                                      BSP        Izbri{i prethodno slovo
    Kretanje kroz tekst               DEL        Izbri{i teku}e slovo
    -------------------               INS        Re`im unosa slova
    CTRL-Desno Slede}a re~            SHIFT-F1   Crtanje linije
    CTRL-Levo  Prethodna re~          CTRL-F1    Izbor vrste linije
    ALT-Gore   Tekst navi{e           ALT-T      Meni "Tekst"
    ALT-Dole   Tekst nani`e
    ALT-Levo   Tekst ulevo            Ostalo
    ALT-Desno  Tekst udesno           ------
    PGUP       Prethodni ekran        ALT-F1     YU tastatura
    PGDN       Slede}i ekran          ALT-F2     Obi~na tastatura
    CTRL-PGUP  Po~etak teksta         ALT-F4     Za{tita ekrana
    CTRL-PGDN  Kraj teksta            F8         Kalendar
    TAB        Slede}i Tab-stop       F9         Kalkulator
    SHIFT-TAB  Prethodni Tab-stop     ALT-TAB    Postavi tab-stop
                                      CTRL-TAB   Izbri{i tab-stop
                                      ALT-R      Re`im tabulatora

    Meniji
    ------
    Gore, Desno - slede}a stavka
    Dole, Levo - prethodna stavka
    PGUP - prva stavka
    PGDN - poslednja stavka
    Istaknuto slovo - izvr{enje opcije

    Izbor datoteke
    --------------
    Gore - prethodna datoteka
    Dole - slede}a datoteka
    PGUP - prethodni "prozor" datoteka
    PGDN - slede}i "prozor" datoteka
    Proizvoljno slovo - osvetljava se prva datoteka koja po~inje na to
                        slovo (znak). Ukoliko je ve} osvetljena datoteka
                        koja po~inje na to slovo, osvetljava se slede}a
                        datoteka istog po~etnog slova.


    Rad mi{em
    ---------

    Tekst
    -----
    Levi klik na gornju liniju ekrana - po~etak/zavr{etak re`ima bloka
    Levi klik na tekst - pozicioniranje u tekstu
    Desni klik na tekst - ulaz u menije
    Levi klik na gornju liniju okvira teksta - prethodni red
    Levi klik na donju liniju okvira teksta - naredni red
    Desni klik na gornju liniju okvira teksta - prethodna strana
    Desni klik na donju liniju okvira teksta - naredna strana
    Levi klik na levu liniju okvira teksta - tekst udesno
    Levi klik na desnu liniju okvira teksta - tekst ulevo

    Meniji
    ------
    Levi klik na opciju - izvr{enje opcije
    Desni klik - izlaz iz menija
    Levi klik na gornju liniju - prethodna stavka
    Levi klik na donju liniju - slede}a stavka
    Desni klik na gornju liniju - prva stavka
    Desni klik na donju liniju - poslednja stavka

    Izbor datoteke
    --------------
    Levi klik na neosvetljenu datoteku - osvetljavanje datoteke
    Levi klik na osvetljenu datoteku - izbor datoteke
    Desni klik van gornje i donje linije - izlaz iz menija
    Levi klik na gornju liniju - prethodna datoteka
    Levi klik na donju liniju - slede}a datoteka
    Desni klik na gornju liniju - prethodni "prozor" datoteka
    Desni klik na donju liniju - slede}i "prozor" datoteka

    * Klik - pritisak na taster mi{a

~~FAJL_U^ITAJ~~
Fajl - U~itaj (F3)

   U~itavanje ve} postoje}eg teksta sa diska
   -----------------------------------------
      Tekstovi se na disku ~uvaju kao datoteke (fajlovi). Ime datoteke
   ima do osam slova iza kojih prema `elji mo`e da do|e ta~ka i jo{ do 3
   slova. Navo|enjem imena datoteke kod pitanja "Ime datoteke:" bira se
   datoteka tj. tekst koji treba da bude u~itan. Ispred imena datoteke
   mo`e da se navede i put koji vodi do nje. Kod navo|enja imena
   datoteke dozvoljeni su univerzalni znaci (? i *) koji zamenjuju jedno
   odnosno vi{e bilo kojih drugih slova. Ukoliko se univerzalni znaci
   navedu (ili se ne navede ni{ta) otvori}e se prozor iz kojeg mo`e da
   se izabere datoteka tj. tekst koji }e biti u~itan.

      Izborom datoteke u prozoru po~inje njeno u~itavanje. Ukoliko je
   datoteka preduga~ka da bi bila u~itana pojavi}e se obave{tenje o
   najve}em broju strana i redova koji mogu da budu u~itani.

      Ukoliko je tekst sa kojim smo dotad radili menjan a izmene nisu
   snimljene na disk, pre izbora nove datoteke bi}emo upitani da li
   `elimo da izmene budu sa~uvane.

      Ukoliko su navedeni univerzalni znaci a ne postoji nijedna
   datoteka koja im odgovara, pojavi}e se obave{tenje i automatski }e se
   otvoriti prozor iz kojeg mo`e da se izabere bilo koja datoteka sa
   diska.

      Za prelaz na drugi disk treba otkucati slovo koje ozna~ava taj disk
   i dvota~ku ( npr. za prelaz na disketne uredjaje treba otkucati A: ili
   B: )

   Kreiranje novog teksta
   ----------------------
      Mogu}e je iz prozora "U~itaj". Kada se navede ime datoteke (bez
   univerzalnih znakova) koje dotad ne postoji na disku, program nas
   pita da li `elimo da kreiramo datoteku sa tim imenom. Ukoliko
   odgovorimo sa "Da" bi}e kreiran prazan nov tekst zadanog imena.

   Rad sa tekstom koji nema ime
   ----------------------------
      Kada se u program iz operativnog sistema u|e bez navo|enja imena
   datoteke iza imena programa, ne u~itava se nijedna datoteka. Prazan
   tekst nema ime ve} se privremeno naziva NOVTEKST. Privremeni tekst
   se kreira i kada datoteka koju smo hteli da u~itamo zbog du`ine ne
   mo`e da bude u~itana. Sa privremenim tekstom radi se kao i sa svakim
   drugim tekstom. Razlika je samo {to ukoliko `elimo da sa~uvamo
   privremeni tekst prethodno treba da mu odredimo ime, da bi mogao da
   bude sa~uvan na disk.

~~FAJL_UMETNI~~
Fajl - Umetni (SHIFT-F3)

      U tekst mo`emo da unesemo i celokupan sadr`aj neke od datoteka sa
   diska. Pre izbora ove opcije kursor treba da se nalazi na mestu gde
   ho}emo da umetnemo drugi tekst.

      Ukoliko ne bude bilo dovoljno resursa ra~unara da se tekst iz
   datoteke umetne u tekst s kojim radimo, pojavi}e se obave{tenje o
   najve}oj du`ini teksta koji mo`e da se unese.

~~FAJL_SA^UVAJ~~
Fajl - Sa~uvaj (F2)

      Da bi izmene napravljene u tekstu bile sa~uvane na disk, tekst
   treba da bude sa~uvan kao datoteka. Izborom ove opcije tekst se snima
   na disk. Program i automatski snima tekst na disk u odre|enim
   intervalima kada je u opciji Ostalo-Razno-Automatsko_snimanje
   postavljen broj razli~it od 0.

      Tekst se snima pod imenom pod kojim je i u~itan. Ukoliko je ime
   teksta privremeno (NOVTEKST) pre snimanja datoteke bi}emo upitani
   za ime pod kojim tekst treba da bude snimljen. Ukoliko se ime koje
   zadamo ve} nalazi na disku bi}emo upitani da li `elimo da prebri{emo
   sadr`aj postoje}e datoteke. Ukoliko zadamo ime koje sadr`i i
   univerzalne znake (ili ukoliko ne unesemo ni{ta) otvara se prozor
   iz kojeg mo`emo da izaberemo ime pod kojim }e datoteka biti
   snimljena.

      Zavisno od opcije Ostalo-Rezervne kopije dotada{nji sadr`aj
   datoteke }e biti ili izgubljen ili sa~uvan sa dodatkom u imenu .BKP


~~FAJL_SA^UVAJ_TEKST~~
Fajl - Sacuvaj tekst

      Tekst na kojem radimo ~uva se u datoteci u YUSCII rasporedu zajedno
   sa dodatnim znacima koji slu`e da ozna~e posebna slova, celinu pasusa i
   sl. Dodatni znaci se ne vide kada se sa tekstom radi iz programa YU.
   Ponekad je potrebno da sa datotekom koja sadr`i tekst kreiran u
   programu YU radimo sa nekim drugim programom. U tom slu~aju format
   teksta programa YUEDIT-a ne}e biti odgovaraju}i a dodatni znaci posta}e
   vidljivi i smeta}e u radu. Da bi se dobila datoteka koja sadr`i ~ist
   tekst treba prethodno da se izvr{i konverzija.

      Izborom ove opcije na disku se kreira datoteka izabranog imena u
   kojoj }e se nalaziti tekst u YUSCII rasporedu bez oznaka za posebna
   slova, celinu pasusa i kraja strane. Ovakav tekst bi}e 'razumljiv' i
   svim drugim programima koji rade sa tekstom.

~~FAJL_SA^UVAJ_KAO~~
Fajl - Sa~uvaj kao (SHIFT-F4)

      Ukoliko `elimo da napravimo nekoliko verzija teksta, tekst mo`emo
   da sa~uvamo i pod drugim imenom. Ako za drugo ime izaberemo ime
   datoteke koja ve} postoji na disku, bi}emo upitani da li `elimo da
   prebri{emo prethodni sadr`aj datoteke. Ukoliko odgovorimo sa "Da",
   prethodni sadr`aj }e biti ili izgubljen ili sa~uvan sa dodatkom u
   imenu .BKP, zavisno od opcije Ostalo-Rezervne kopije.


~~FAJL_]IRILICA~~
Fajl - ]irilica

      Slova lj, nj i d` se razlikuju u }irilici i latinici koju prikazuje
   YUEDIT. U }irilici to je jedan znak dok su kod latinice to dva znaka.
   Da bi tekst napisan u latinici bio ispravan u }irilici potrebno je da
   se prethodno izvr{i konverzija. Izborom ove opcije svako pojavljivanje
   znakova l+j, n+j i d+` pretvara se u q, w i x. Zamena se vr{i i nad
   velikim slovima.

      Znakovi d+j ne pretvaraju se u | (\ za velika slova), pa ukoliko ih
   ima u tekstu, i treba da budu pretvoreni u }irilicu, treba izvr{iti
   opciju Na|i-Prona|i/Zameni sa parametrom "SGB". Zamenu treba izvr{iti
   odvojeno za mala i velika slova.

      Konverzijom teksta u }irilicu prelazi se i u re`im prikaza }irilice
   na ekranu. Za prelaz u prikaz }irilice na ekranu bez konverzije teksta
   slu`i opcija Ostalo-Pismo.

~~FAJL_LATINICA~~
Fajl - Latinica

      Slova lj, nj i d` se razlikuju u }irilici i latinici koju prikazuje
   YUEDIT. U }irilici to je jedan znak dok su kod latinice to dva znaka.
   Da bi tekst napisan u }irilici bio ispravan u latinici potrebno je da
   prethodno izvr{i konverzija. Izborom ove opcije svako pojavljivanje
   znakova q, w i x pretvara se u l+j, n+j i d+`. Zamena se vr{i i nad
   velikim slovima.

      Konverzijom teksta u latinicu prelazi se i u re`im prikaza latinice
   na ekranu. Za prelaz u prikaz latinice na ekranu bez konverzije teksta
   slu`i opcija Ostalo-Pismo.

~~FAJL_KONVERTUJ_U...~~
Fajl - Konvertuj u...

      Tekst na kojem radimo ~uva se u datoteci u YUSCII rasporedu zajedno
   sa dodatnim znacima koji slu`e da ozna~e posebna slova, celinu pasusa i
   sl. Dodatni znaci se ne vide kada se sa tekstom radi iz programa YU.
   Ponekad je potrebno da sa datotekom koja sadr`i tekst kreiran u
   programu YU radimo sa nekim drugim programom u YUSCII ili nekom drugom
   rasporedu. U tom slu~aju format teksta programa YUEDIT-a ne}e biti
   odgovaraju}i a dodatni znaci posta}e vidljivi i smeta}e u radu. Da bi se
   dobila datoteka koja sadr`i tekst u izabranom rasporedu bez dodatnih
   znakova treba prethodno da se izvr{i konverzija.

      Izborom ove opcije na disku se kreira datoteka istog imena kao i
   ime trenutno u~itanog teksta samo sa dodatkom koji zavisi od konverzije.
   To su redom .YUS, .852, .855, .125, .015, .CU2 i .RNR. Ukoliko ve}
   radimo sa datotekom koja ima u imenu izabrani dodatak, bi}e kreirana
   datoteka sa dodatkom .YSC, .Y52, .Y55, .Y25, .Y15, .YC2 ili .YRN. U
   datoteci sa izabranim dodatkom nalazi}e se tekst u potrebnom rasporedu.
   Prilikom konverzije tekst se automatski i snima tako da dotada{nje
   izmene ostaju sa~uvane.

~~FAJL_KONVERTUJ_IZ...~~
Fajl - Konvertuj iz...

      Ponekad nam treba da radimo sa tekstom koji je ve} napisan u nekom
   rasporedu koji nije YUSCII. Da bi se sa tim tekstom uop{te moglo raditi
   potrebno je da se prethodno izvr{i konverzija.

      Tekst koji `elimo da konvertujemo u~itamo u program i izborom ove
   opcije konvertujemo u YUSCII. Za to nam je potrebno da znamo u kom je
   rasporedu pisan polazni tekst. Po zavr{etku ove opcije na disku je
   kreirana datoteka istog imena kao i polazna sa dodatkom u imenu .YUS.
   Ukoliko je polazna dadtoteka ve} imala dodatak .YUS kreirana datoteka
   }e imati dodatak .YSC. Tako kreiranu datoteku zatim u~itamo i radimo sa
   njom.

~~SLOVA~~
Slova

      Ve}ina {tampa~a dozvoljava da se osim osnovnih slova {tampaju i
   druge vrste slova. Program YU omogu}ava da se u tekst unesu nova, ili
   ozna~e ve} postoje}a slova, koja }e biti od{tampana posebnim vrstama
   slova.

      Izborom neke vrste slova iz menija sva naredna unesena slova bi}e
   od{tampana vrstom slova koja je izabrana. Vrste slova mogu se i
   kombinovati. Deo teksta koji }e biti od{tampan posebnim vrstama slova
   ozna~en je razli~itim bojama (u zavisnosti od vrste slova) koje
   mogu da se odrede iz menija Ostalo-Izbor boja. Trenutno aktivne vrste
   slova vide se u donjoj liniji ekrana. Vrsta slova na trenutnoj poziji
   kursora mo`e da se pro~ita u gornjem redu ekrana - karakteristi~na
   slova vrste slova uokvirena su uglastim zagradama.

      Dozvoljeno su kombinacije svih vrsta slova sa podvu~enim slovima.
   Latini~na slova u }irilici mogu da budu bilo koje vrste slova. Ukoliko
   {tampa~ ne podr`ava neku vrstu slova ta slova ne}e biti od{tampana
   onako kako ste `eleli. Pre {tampanja proverite koje vrste slova
   podr`ava Va{ {tampa~.

      * Na papir formata A4 u jedan red stane do 80 obi~nih, zadebljanih,
   isko{enih, dignutih ili spu{tenih slova. Uve}anih slova stane 40,
   zbijenih 96 a umanjenih 137.

~~SLOVA_LAT._U_]IRILICI~~
Slova - Lat. u }irilici (SHIFT-F10)

      Ponekad nam treba da {tampamo }irilicu i latinicu zajedno. Ovo se
   ~esto javlja kod imena stranih firmi koje ne mogu na zadovoljavaju}i
   na~in da se napi{u }irilicom. Izborom ove opcije mogu} je unos velikih
   engleskih latini~nih slova u }irili~ni tekst. Latini~na slova }e biti
   i vidljiva na ekranu i od{tampana. Ova opcija je dostupna samo kada se
   nalazimo u }irili~nom ekranu. Da se nalazimo u re`imu pisanja
   latini~nih slova u }irilici pokazuje oznaka "Lat" u gornjem desnom
   uglu.

      * Blok nije mogu}e pretvoriti u velika latini~na slova u }irilici.

~~SLOVA_OBELE@I_BLOK~~
Slova - Obele`i blok

      Kada se deo teksta ozna~i kao blok mogu}e je da se celom tom delu
   dodeli posebna vrsta slova. Treba ozna~iti deo teksta kao blok i
   izabrati `eljenu vrstu (ili vrste) slova. Izborom ove opcije ceo blok
   teksta obele`ava se za {tampanje izabranom vrstom slova.

      Izvr{enje ove opcije uti~e samo na ozna~eni deo teksta i ne menja
   trenutnu vrstu slova za unos teksta.

      * Ukoliko su slova ozna~ena nekom vrstom slova pa se ovom opcijom
   obele`e istom vrstom slova, ona }e postati obi~na. Sli~no kao u
   matematici, "-" i "-" daju "+".

~~[TAMPAJ_[TAMPAJ~~
[tampaj - [tampaj

      Izborom ove opcije po~inje {tampanje teksta koji je trenutno
   u~itan. Ukoliko {tampa~ nije spreman za {tampanje ili iz bilo kojih
   drugih razloga {tampanje trenutno nije mogu}e, pojavi}e se
   obave{tenje.

~~[TAMPAJ_[TAMPAJ_BLOK~~
[tampaj - [tampaj blok

      Izborom ove opcije po~inje {tampanje dela teksta koji je trenutno
   ozna~en. Ukoliko {tampa~ nije spreman za {tampanje ili iz bilo kojih
   drugih razloga {tampanje trenutno nije mogu}e, pojavi}e se
   obave{tenje.

~~[TAMPAJ_PREGLED~~
[tampaj - [tampaj pregled (ALT-F5)

      Uve}ana, zbijena i umanjena slova se prilikom unosa teksta
   ozna~avaju posebnim bojama ali njihova veli~ina i izgled ostaju na
   ekranu isti kao i kod obi~nih slova. I izgled ostalih vrsta slova
   ostaje na ekranu isti kao i kod obi~nih slova. Ova opcija slu`i da
   vidimo tekst otprilike onako kako }e izgledati kada se od{tampa.

      Kada se na|emo u ekranu pregleda tasterima PGUP i PGDN kre}emo se
   kroz tekst na prethodnu ili narednu stranu. Kada je format papira na
   koji se {tampa A3 tasterima HOME i END pregledamo levi tj. desni deo
   strane na kojoj se nalazimo (cela strana zbog svoje du`ine ne mo`e
   odjednom da stane na ekran). Isto va`i i kada kursor mi{a dovedemo na
   neki od ovih tastera na ekranu i kliknemo na levi taster. Iz re`ima
   pregleda izlazi se tasterom ESC ili klikom na desni taster mi{a.

      Preporu~ljivo je pre svakog {tampanja pregledati tekst. Ukoliko iz
   nekih razloga tekst izlazi izvan okvira papira u{tede}emo dosta papira
   i vremena ukoliko to otkrijemo pre samog {tampanja. Tako|e i izgled
   od{tampane strane mo`e da se uredi pre {tampanja.

      Ova opcija u kombinaciji sa formatiranjem pasusa koje uzima u obzir
   i veli~inu slova, treba {to vi{e da olka{aju rad sa tekstom i
   eventualne gre{ke otklone i pre {tampanja.



~~[TAMPAJ_OPCIJE_[TAMPE~~
[tampaj - Opcije {tampe

      Izborom neke od stavki iz menija mogu}a je izmena odgovaraju}e
   opcije {tampanja.

~~OPCIJE_DU@INA~~
Opcije {tampe - Ukupna du`ina strane

      Postavljanje ukupne du`ine od{tampane strane. Ovaj broj se dobija
   kada se sabere broj od{tampanih redova sa brojem praznih redova pre
   prvog od{tampanog reda, pa se na to doda i broj praznih redova iza
   poslednje mogu}e od{tampanog reda na strani (du`ina strane uklju~uju}i
   gornju i donju marginu). Ovaj broj treba da se menja zavisno od toga
   kolika je ukupna du`ina strane papira na koji {tampamo.

~~OPCIJE_[IRINA~~
Opcije {tampe - [irina strane

      Postavljanje {irine od{tampanog reda. Ovim brojem odre|uje se
   maksimalan broj znakova koji mo`e da se od{tampa u jednom redu.
   Predlo`ena vrednost od 512 znakova ovo ograni~enje prakti~no i ne
   postavlja jer nema {tampa~a koji mo`e da od{tampa toliko znakova u
   jednom redu.

      Ukoliko postoji opasnost da broj znakova u jednom redu teksta
   prevazi|e {irinu papira na kojem se {tampa treba ovom opcijom
   ograni~iti broj znakova koji mogu da budu od{tampani u jednom redu.

   * [tampa~ koji {tampa na formatu A4 mo`e u jednom redu da od{tampa
   80 obi~nih, zadebljanih, isko{enih, dignutih ili spu{tenih slova.
   Uve}anih slova staje 40, zbijenih 96 a umanjenih 137.

   ** Ukoliko je broj znakova u nekom redu teksta ve}i od ovog broja, sva
   slova u tom redu teksta iznad ovog broja bi}e prilikom {tampanja
   odse~ena.

~~OPCIJE_OD_VRHA~~
Opcije {tampe - Praznih redova od vrha

      Postavljanje broja praznih redova od vrha strane do prvog
   od{tampanog reda na strani (gornja margina).

~~OPCIJE_DO_DNA~~
Opcije {tampe - Praznih redova do dna

      Postavljanje broja praznih redova od poslednje mogu}e od{tampanog
   reda do kraja strane (donja margina).

~~OPCIJE_BROJ_KOPIJA~~
Opcije {tampe - Broj od{tampanih kopija

      Odre|uje u koliko }e kopija biti od{tampan tekst. Ukoliko je ovaj
   broj ve}i od jedan posle zavr{etka {tampanja prve kopije, nastavi}e se
   {tampanje druge kopije i tako dalje sve do broja kopija koji je
   odre|en ovom opcijom.

~~OPCIJE_OD_STRANE~~
Opcije [tampe - [tampaj od strane br.

      Ukoliko treba da se od{tampa samo deo teksta ovom opcijom postavlja
   se broj strane teksta od koje {tampanje po~inje.

~~OPCIJE_DO_STRANE~~
Opcije [tampe - [tampaj do strane br.

      Ukoliko treba da se od{tampa samo deo teksta ovom opcijom postavlja
   se broj strane teksta sa kojom se {tampanje zavr{ava.

~~OPCIJE_OD_NOVE_STRANE~~
Opcije {tampe - Po~ni {tampanje od nove strane

      Mogu}e je da je prethodno {tampanje zavr{eno pre kraja strane. Ova
   opcija omogu}ava da naredna {tampa po~ne od vrha nove strane.

~~OPCIJE_NOVA_POSLE~~
Opcije {tampe - Nova strana posle {tampe

      Mogu}e je da se {tampanje zavr{i pre kraja strane. Ova opcija
   omogu}ava da se po zavr{etku {tampanja {tampa~ pozicionira na
   po~etak slede}e strane.

~~OPCIJE_DOPUNI~~
Opcije {tampe - Dopuni do kraja strane

      Ova opcija omogu}ava da se po zavr{etku {tampanja poslednja strana
   dopuni praznim redovima (i da se, ukoliko ga ima, od{tampa i broj
   poslednje stranice na dnu).

~~OPCIJE_NLQ~~
Opcije {tampe - NLQ

      Izbor {tampanja pobolj{anim kvalitetom slova. Kada je ova opcija
   izabrana od{tampana slova bi}e boljeg kvaliteta. Brzina {tampanja je
   manja nego kod obi~nog kvaliteta slova.

~~OPCIJE_PAUZA~~
Opcije {tampe - Pauza posle svake strane

      Izborom ove opcije posle svake od{tampane strane bi}e postavljeno
   pitanje da li `elimo da nastavimo sa {tampanjem.

~~OPCIJE_NUMERISANJE_STRANA~~
Opcije {tampe - Numerisanje strana

      Izborom ove opcije posle bira se mogu}nost numerisanja strana kao
   i detalji koji ga bli`e odre|uju.

~~NUMERISANJE_NUMERISANJE_STRANA~~
Numerisanje - Numerisanje strana

      Izborom ove opcije odre|uje se da li }e prilikom {tampanja biti
   od{tampani i brojevi strana.

      * Kada se {tampa blok teksta opcija nije va`e}a. Ukoliko `elimo da
   od{tampamo numerisan blok teksta potrebno je da ga prvo snimimo u
   datoteku, pa da zatim tu datoteku u~itamo i celu od{tampamo.

~~NUMERISANJE_POLO@AJ_OZNAKE~~
Numerisanje - Polo`aj oznake

      Izborom ove opcije odre|uje se polo`aj oznake za stranu u okviru
   jedne strane. Tasterima strelicama levo i desno bira se jedan od 6
   polo`aja oznake strane u okviru strane, a tasterom ENTER prihvata se
   izbor. Tasterom ESC izlazi se iz opcije bez izmene dotada{njeg polo`aja
   oznake.

      Kada su izabrani polo`aji 2 i 4 oznaka za stranu je broj strane
   sme{ten izme|u 2 crtice, koji se nalaze na sredini pasusa na po~etku
   ili kraju strane. Kod ostalih polo`aja oznaka za stranu je npr. "12."
   koja se nalazi kod leve odnosno desne margine pasusa, na po~etku ili
   kraju strane.

      * I kada re`im pasusa nije uklju~en, vrednosti za levu i desnu
   marginu pasusa odre|uju polo`aj oznake strane, pa ih treba odgovaraju}e
   odrediti.

~~NUMERISANJE_PO^ETNA_STRANA~~
Numerisanje - Po~etna strana

      Izborom ove opcije odre|uje se broj strane teksta od koje po~inje
   numerisanje strana. Naj~e{}e je to druga strana jer se na prvoj strani
   retko kada upisuje broj 1.

~~NUMERISANJE_PO^ETNI_BROJ~~
Numerisanje - Po~etni broj

      Izborom ove opcije odre|uje se broj kojim po~inje numerisanje
   strana. Kombinacija kada je po~etna strana 2 i po~etni broj 2 je ujedno
   i naj~e{}a kombinacija. Nije retkost da nam trebaju i neke druge
   kombinacije i to je i svrha ove kao i prethodne opcije.

~~OPCIJE_FORMAT_PAPIRA~~
Opcije {tampe - Format papira

      Izbor formata papira na kojem se {tampa. Ova opcija je va`na za
   pregled teksta pre {tampanja. Izabrani format papira bi}e prikazan na
   ekranu prilikom pregleda i mo}i }e lako da se uo~i ukoliko neki red
   prelazi okvir papira.

      Na format papira A4 fizi~ki (od ivice do ivice) u jedan red mo`e da
   stane 84 obi~na slova ali {tampa~i formata A4 {tampaju najvi{e 80
   obi~nih slova u jednom redu. Na papir foramta A3 fizi~ki u jedan red
   stane 140 obi~nih slova ali {tampa~i formata A3 {tampaju najvi{e 136.
   Na ovaj na~in obezbedjuje se leva i desna margina teksta.

      Kod {tampanja na papir formata A4 u {tampa~ima formata A3 mo`e da
   dodje do prelaska teksta izvan okvira papira pa je preporu~ljivo pre
   {tampanja pregledati tekst opcijom [tampa-Pregled.



~~[TAMPAJ_[TAMPA^~~
[tampaj - [tampa~

      Izbor {tampa~a. Na listi ponu|enih {tampa~a treba da prona|ete
   Va{. Ukoliko se Va{ {tampa~ ne nalazi na listi mogu}e je da su
   vrednosti koje va`e za neki drugi {tampa~ sa liste dobre i za Va{
   {tampa~. Konsultujte uputstvo za Va{ {tampa~ da vidite sa kojim
   {tampa~ima je srodan.

      * Ukoliko Va{ {tampa~ ima ugradjene kodne strane sa na{im
   }irili~nim ili latini~nim slovima, treba izabrati mogu}nost rada sa
   kodnim stranama jer one dozvoljavaju sve vrste slova.

~~[TAMPAJ_PORT_[TAMPA^A~~
[tampaj - Port {tampa~a

      [tampa~ mo`e da bude priklju~en na ra~unar preko nekoliko portova.
   Sa liste treba da izaberte port preko kojeg je Va{ {tampa~ vezan za
   ra~unar. U ve}ini slu~ajeva to je PRN tj. LPT1.

~~BLOK_MARKIRAJ~~
Blok - Markiraj (F4, ALT-M, desni dvoklik mi{a)

      Jedna od osnovnih prednosti obrade teksta na ra~unaru je rad sa
   blokovima. Deo teksta se ozna~i (naro~ito osvetli) u blok i sa njim
   se dalje radi kao sa celinom. Mogu} je rad sa horizontalnim i
   vertikalnim blokovima.

      Izborom ove opcije ulazi se u re`im obele`avanja i rada sa delom
   teksta - blokom. Prilikom ulaska u ovaj re`im kursor odre|uje
   poziciju od koje blok po~inje. Tasterima kojima se kre}e i kroz
   tekst, ili mi{em, blok se prote`e do `eljene pozicije. Sa ozna~enim
   delom teksta dalje su mogu}e razne operacije.

      Iz re`ima rada sa blokom teksta izlazi se ponovnim izborom ove
   opcije. U re`im rada sa blokovima najlak{e se ulazi pomo}u kombinacija
   tastera ili mi{a.

~~BLOK_VRSTA_BLOKA~~
Blok - Vrsta bloka (F5, desni klik mi{a na strelicu u zagradama)

      Postoje dve vrste bloka teksta: horizontalni i vertikalni. Kod
   horizontalnog bloka sav tekst koji se nalazi izme|u po~etka i kraja
   bloka ulazi u sastav bloka. Kod vertikalnog bloka mogu}e je ozna~iti
   proizvoljan 'pravougaonik' teksta. To zna~i da mo`emo ozna~iti samo
   jednu ili nekoliko susednih kolona iz proizvoljnog broja redova dok
   ostale kolone ozna~enih redova ostaju van bloka.

      Izborom ove opcije menja se vrsta trenutno aktivnog bloka: ukoliko
   je dotad bio aktivan vertikalni blok postavlja se horizontalni i
   obrnuto. Koja vrsta bloka je trenutno va`e}a pokazuje strelica u
   zagradi u gornjem desnom uglu. Strelica navi{e-nani`e () ozna~ava
   vertikalni a strelica nalevo-nadesno () horizontalni blok.

      * Rad sa horizontalnim blokovima je br`i od rada se vertikalnim
   blokovima pa je zgodniji za rad sa du`im blokovima, naravno, onda kada
   vertikalni blok nije neophodan.


~~BLOK_ZAPAMTI~~
Blok - Zapamti (CTRL-INS)

      Ova opcija omogu}ava da se ozna~eni deo teksta upamti i da se
   (odmah ili kasnije) iskopira na neko drugo mesto. Ozna~eni deo teksta
   ostaje neizmenjen.

      Ukoliko je tekst sa kojim radimo duga~ak, ili je blok koji `elimo
   da upamtimo duga~ak, teorijski je mogu}e da ne bude dovoljno resursa
   ra~unara da blok bude zapam}en. U tom slu~aju pojavi}e se obave{tenje
   o najve}oj mogu}oj du`ini bloka koji mo`e da se upamti. U praksi se
   ovo vrlo retko de{ava jer program na prose~nom ra~unaru radi sa oko
   6 hiljada redova teksta proizvoljne du`ine.

~~BLOK_ZAPAMTI/IZBRI[I~~
Blok - Zapamti/izbri{i (CTRL-DEL)

      Ova opcija omogu}ava da se deo teksta premesti na drugo mesto.
   Ozna~eni deo teksta bri{e sa svog dotada{njeg mesta ali ostaje
   upam}en i mogu}e ga je kasnije iskopirati na neko drugo mesto ili u
   drugi tekst koji je u me|uvremenu u~itan.

~~BLOK_IZBRI[I~~
Blok - Izbri{i

      Brisanje ozna~enog bloka bez njegovog pam}enja. Izbrisani blok
   nije mogu}e vi{e vratiti u tekst.

~~BLOK_UPI[I_U_DATOTEKU~~
Blok - Upi{i u datoteku (SHIFT-F2)

      Kao {to se ceo tekst ~uva kao datoteka na disku, to isto mo`e da
   se uradi i sa delom teksta. Potrebno je da se deo teksta ozna~i, i
   po izboru ove opcije, izabere ime datoteke u kojoj }e deo teksta
   biti sa~uvan.

      * Prvi red dela teksta koji `elimo da sa~uvamo treba ozna~iti
   od prve kolone, bez obzira da li u njoj (i/ili nekoliko narednih
   kolona) ima teksta. U suprotnom, ozna~eni deo prvog reda bi}e
   upisan u datoteku od prve kolone {to najverovatnije nije ono {to smo
   hteli. Ovo je naro~ito va`no ukoliko je prvi ozna~eni red prvi red
   pasusa.

~~BLOK_KOPIRAJ~~
Blok - Kopiraj (ALT-INS)

      Deo teksta zapam}en u opcijama Zapamti ili Zapamti/izbri{i ovom
   opcijom kopira se u tekst. Pre izbora ove opcije kursor treba
   da se nalazi na poziciji gde upam}eni deo teksta treba da bude
   umetnut.

      Ukoliko je u me|uvremenu, od trenutka kada je blok upam}en,
   u~itan neki drugi tekst, upam}eni sadr`aj bloka }e biti iskopiran u
   njega. Na ovaj na~in se delovi jedne datoteke prenose u drugu.

~~BLOK_IZRA^UNAJ_SUMU~~
Blok - Izra~unaj sumu (SHIFT-F9)

      Izborom ove opcije ra~una se suma brojeva koji su ozna~eni
   vertikalnim blokom. Svi brojevi ozna~eni blokom bez obzira na njihov
   polo`aj u bloku ulaze u kona~ni zbir. Na ovaj na~in mogu se npr.
   sabrati svi brojevi u jednom redu, svi brojevi u jednoj koloni ili
   svi brojevi u celoj tabeli.

      Brojem se smatra uzastopni niz cifara pre i posle decimalne oznake.
   Pre decimalne oznake izme|u cifara mo`e da stoji i proizvoljan broj
   oznaka koje razdvajaju cifre radi preglednosti. Kod celih brojeva
   decimalna oznaka ne mora da se navodi. Ispred broja mo`e da stoji
   oznaka za minus i tada je broj negativan. Maksimalan dozvoljen ukupan
   broj cifara je 20 s tim da se rezultat zaokru`uje na 16 ta~nih cifara.

      Brojevi mogu da budu zadati u 2 formata: kada je separator ta~ka a
   decimalna oznaka zarez (123.456,78) ili obrnuto (123,456.78). Izbor
   formata broja bira se opcijom Ostalo-Razno-Format_brojeva.

~~BLOK_SORTIRAJ_BLOK~~
Blok - Sortiraj blok (SHIFT-F8)

      Deo teksta ili ceo tekst mo`e da bude sortiran u zavisnosti od
   sadr`aja redova. Ozna~avanjem dela teksta u vertikalni blok odre|uju
   se delovi redova prema kojim se ceo ozna~eni deo teksta sortira. Tako
   npr. mo`emo da sortiramo niz proizvoljno unesenih imena, niz brojeva
   po vrednosti i sl.

      Kod sortiranja redosled slova po~inje prazninom koja se smatra
   najni`im "slovom" a slede je znaci: !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?
   Zatim dolaze mala i velika slova koja su prilikom sortiranja
   ravnopravna (kada je na ekranu }irilica sortiranje je po azbuci A - [,
   a kada je na ekranu latinica sortiranje je abecedno A - @). Strana slova,
   latinica u }irilici, znaci za crtanje linije i drugi dolaze iza njih.

      Redosled sortiranja se bira opcijom Ostalo-Razno-Redosled
   sortiranja.

~~PASUS_FORMATIRAJ~~
Pasus - Formatiraj (CTRL-P, kada je blok neozna~en)

      Kod pisanja teksta, kada je re`im pasusa uklju~en, prelaz u novi
   red vr{i se automatski kada red dostigne desnu marginu. Ukoliko je
   tekst formatiran sa jednim vrednostima margina a `elimo da ga
   formatiramo sa drugim vrednostima najpre unesemo `eljene vrednosti
   za margine i, uz pomo} ove opcije, preformatiramo pasus. Opcija je
   korisna i kada neformatiran tekst prvo razdelimo u pasuse, pomo}u
   opcije Pasus-Isti pasus, koje zatim preformatiramo.

      Formatiranje pasusa se izvodi tako {to se kursor dovede u red od
   kojeg pasus treba da bude formatiran pa se pritisne kombinacija CTRL-P
   ili izvr{i ova opcija.

      U tekstu mo`e da ima i vrsta slova koje su razli~ite {irine od
   obi~nih. U red standardne du`ine stane 80 obi~nih, zadebljanih,
   isko{enih, dignutih ili spu{tenih slova. Na istoj {irini stane 40
   uve}anih, 90 zbijenih ili 137 umanjenih slova. Prilikom unosa teksta,
   kada je re`im pasusa uklju~en, ne uzima se u obzir {irina slova ve}
   se u novi red prelazi kada se dostigne kolona odre|ena desnom
   marginom. Ovo je zgodno jer nam je sadr`ina teksta uvek pred o~ima.

      Me|utim, kod {tampanja, 80 uve}anih slova bi}e dvostruko {ire od
   80 obi~nih dok }e 80 umanjenih ili zbijenih slova biti u`e od 80
   obi~nih. Da bi se prilikom {tampanja postiglo da redovi u kojima ima
   raznih vrsta slova budu pribli`ne du`ine (ili iste du`ine kada je
   uklju~eno poravnanje desne ivice) treba pasus preformatirati. Tada }e
   redovi koji na ekranu mogu izgledati razli~itih du`ina prilikom
   {tampanja biti pribli`ne (iste) du`ine jer }e biti uzete u obzir i
   vrste slova koje se nalaze u redu.

      Dakle, ukoliko u tekstu imamo uve}ana, umanjena ili zbijena slova,
   izvr{enjem ove opcije treba da preformatiramo pasus da bi njegovi
   redovi prilikom {tampanja bili pribli`nih odnosno istih du`ina.

      Ova opcija nije dostupna kada je re`im pasusa isklju~en.

~~PASUS_ISTI_PASUS~~
Pasus - Isti pasus (CTRL-P, kada je blok ozna~en)

      Ukoliko je uklju~en re`im pasusa nije potrebno kucati ENTER za kraj
   reda. Kada broj slova u redu dostigne vrednost desne margine automatski
   se prelazi u nov red. Na taj na~in nastaje pasus. Taster ENTER tada
   slu`i da se ozna~i kraja pasusa. Ova opcija je u tom slu~aju nepotrebna
   jer skup redova ve} predstavlja jedan pasus.

      Ukoliko je isklju~en re`im pasusa za prelaz u novi red treba da se
   otkuca taster ENTER a ova opcija nije dostupna.

      Ukoliko iz re`ima isklju~enog pasusa pre|emo u re`im uklju~enog
   pasusa, svaki unesen red teksta dok je re`im pasusa bio isklju~en bi}e
   smatran za pasus. U tom slu~aju ovom opcijom mo`emo da grupi{emo
   nekoliko redova u jedan pasus. Deo teksta koji treba da predstavlja
   jedan pasus treba da se ozna~i opcijom Blok-Markiraj, i da se, dok je
   deo teksta ozna~en, izvede ova opcija. Sve opcije koje se odnose na
   pasus va`i}e za ovako skupljene redove.

      Kada redove skupimo u jedan pasus kursor se pozicionira na po~etak
   tog pasusa pa slede}im pritiskom kombinacije CTRL-P mo`emo odmah da ga
   preformatiramo.

~~PASUS_RE@IM_PASUSA~~
Pasus - Re`im pasusa

      Kada je re`im pasusa uklju~en, prilikom unosa, tekst na ekranu se
   automatski formatira na vrednosti koje odre|uju leva i desna margina i
   uvu~enost prvog reda pasusa. Ukoliko ne `elimo da se tekst automatski
   formatira re`im pasusa treba da bude isklju~en. Tada se prelaz u novi
   red vr{i tasterom ENTER.

      Kada je re`im pasusa isklju~en nisu dostupne opcije za formatiranje
   teksta. Ovo je korisno onda kada ne radimo sa tekstom ve} npr. sa
   tabelama pa ne `elimo da se niz uzastopnih redova smatra za jedan
   pasus.

      Kada je re`im pasusa uklju~en automatsko formatiranje teksta ne
   podrazumeva i automatsko poravnanje teksta na desnu marginu ni onda
   kada je ono uklju~eno u opciji Pasus-Poravnanje. Tako|e, ne uzima se
   u obzir {irina slova prilikom {tampanja. Da bi pasus bio formatiran
   zavisno od {irine slova prilikom {tampanja i/ili sa poravnanjem desne
   ivice, treba da se formatira opcijom Pasus-Formatiraj.

      Da se nalazimo u re`imu automatskog formatiranja pasusa signalizira
   oznaka "Pas" u gornjoj liniji ekrana.

~~PASUS_MARGINE~~
Pasus - Margine (ALT-G)

      Prilikom unosa teksta ~esto `elimo da tekst ne po~inje od prve
   kolone, kao i da ne prelazi odre|enu kolonu. Postavljanjem leve i
   desne margine, kao i kolone od koje po~inje prvi red pasusa,
   program, ukoliko je re`im pasusa uklju~en, automatski formatira
   tekst na ekranu na `eljene vrednosti.

      Ukoliko je re`im automatskog formatiranja pasusa isklju~en margine
   va`e za opciju Pasus-Formatiraj.

     Da bi i od{tampan tekst u kojem ima uve}anih, umanjenih ili zbijenih
   slova bio formatiran na `eljene vrednosti, pre {tampanja pasus treba da
   se preformatira.


~~PASUS_PORAVNANJE~~
Pasus - Poravnanje

      Prilikom unosa teksta, ukoliko je re`im pasusa uklju~en, kada neka
   re~ u redu pre|e vrednost odre|enu desnom marginom, ona se prebacuje u
   novi red. Na taj na~in redovi su nejednake du`ine.

      Ova opcija omogu}ava da se postavi poravnanje prilikom formatiranja
   pasusa, tj. da se re~i u redu rasporede tako da se poslednja re~ u redu
   zavr{ava u koloni koja je odre|ena desnom marginom. Na taj na~in svaki
   red izgleda kao da je iste du`ine.

      Efekat ove opcije nije primetan u toku unosa teksta ve} tek posle
   izvr{enja opcije Pasus-Formatiraj.

~~PASUS_KRAJ_STRANICE~~
Pasus - Kraj stranice (ALT-K)

      U Meniju [tampa-Opcije-Du`ina_strane odre|uje se du`ina od{tampane
   strane. Zavisno od nje, kada se u tekstu pre|e u red koji }e biti
   od{tampan na novoj strani, prilago|avaju se oznake za broj strane i
   reda. Na taj na~in vidi se koji }e red biti od{tamapan na kojoj strani
   i u kom redu.

      Ukoliko strana nije ispunjena do kraja a {tampanje treba da se
   nastavi na novoj strani izborom ove opcije ozna~ava se kraj strane i
   prelaz na novu stranu. Svi redovi na prethodnoj strani iza poslednjeg
   reda, sem eventualne oznake za broj strane, ostaju prazni.

      Na ovaj na~in nije potrebno unositi prazne redove sve do kraja
   strane ve} samo oznaku za kraj reda.

      Oznaka za kraj stranice bri{e se kombinacijom CTRL-Y.

~~TEKST_IZBRI[I_RED~~
Tekst - Izbri{i red (CTRL-)

      Brisanje reda u kojem se nalazi kursor.

~~TEKST_DO_KRAJA_REDA~~
Tekst - Izbri{i do kraja reda (CTRL-U)
      Brisanje reda u kojem se nalazi kursor od pozicije kursora do
   kraja reda.

~~TEKST_PONI[TI_IZMENE~~
Tekst - Poni{ti izmene (ALT-U)

      Izborom ove opcije poni{tava se poslednja izmena nastala na tekstu.
   Vi{estrukom primenom ove opcije poni{tavaju se izmene teksta nastale
   sve ranije i ranije. Program pamti poslednjih 100 izmenjenih redova i
   svakim izborom ove opcije postepeno ih vra}a u stanje u kojem su bili
   pre nego {to su izmenjeni.

      * Ponekad program pamti i izmene koje se ne vide u samom tekstu.
   Ukoliko posle izvr{enja ove opcije ne do|e do vidnih promena teksta to ne
   zna~i odmah da ranije izmene nisu upam}ene. Tek kada vi{e uzastopnih
   izvr{enja ove opcije ne dodede do daljih promena teksta, pre|a{nje izmene
   vi{e nisu upam}ene.

      ** Kod brisanja bloka du`eg od 100 redova izborom ove opcije bi}e
   upam}eno i vra}eno samo prvih 100 redova bloka. Ukoliko je posle
   izbrisanog bloka du`eg od 100 redova bilo jo{ nekih izmena, u tekst }e
   biti vra}eni samo poslednji preostali upam}eni redovi, od 100
   upam}enih redova. Isto va`i i za obele`avanje bloka posebnom vrstom
   slova, formatiranje pasusa kao i za sortiranje.



~~TEKST_UMETNI_RED~~
Tekst - Umetni red (ALT-L)

      Prelamanje teku}eg reda na poziciji kursora. Sadr`aj teku}eg reda
   od pozicije kursora do kraja reda ume}e se u nov red ispod teku}eg
   reda. Kursor ostaje na poziciji na kojoj je i bio.

~~TEKST_CENTRIRAJ_RED~~
Tekst - Centriraj red (ALT-C)

      Centriranje reda u kojem se kursor nalazi. Vrednosti u odnosu na
   koje se red centrira su vrednosti za levu i desnu marginu.

      Prilikom centriranja reda uzima se u obzir i {irina slova prilikom
   {tampanja. Ukoliko u redu ima slova ~ija je {irina prilikom {tampanja
   razli~ita od obi~nih, red na ekranu mo`e da izgleda pomeren u stranu
   od centra, ali }e prilikom {tampanja biti ispravno centriran.

      * I kada re`im pasusa nije uklju~en, vrednosti za levu i desnu
   marginu pasusa odre|uju polo`aj centriranog reda, pa ih treba
   odgovaraju}e odrediti.


~~TEKST_CRTANJE_LINIJE~~
Tekst - Crtanje linije (SHIFT-F1)

      Ulazak u re`im crtanja linije. U ovom re`imu se pritiskom na
   kursorske tastere (strelice) crta linija. Ovo je od koristi kada
   treba da se crta tabela ili kada neki deo teksta treba da bude
   istaknut. Vrsta linije za crtanje bira se pomo}u opcije
   Tekst-Vrsta_linije.

      Redovi u kojima se nalazi nacrtana linija ne pripadaju pasusu
   da se onemogu}i formatiranje tabele.

      Da se nalazimo re`imu crtanja linije signalizira oznaka Lin u
   gornjem desnom uglu. Iz re`ima se izlazi kao {to se i ulazi, sa
   SHIFT-F1, ili sa ESC.

~~TEKST_VRSTA_LINIJE~~
Tekst - Vrsta linije (CTRL-F1)

      Izborom ove opcije odredjuje se vrsta linije za crtanje. Biranje
   se vr{i kursorskim tasterima (strelicama) levo i desno a izbor se
   prihvata tasterom ENTER. Izlaskom sa tasterom ESC ne menja se
   dotada{nja vrsta linije. Izbor vrste linije mogu} je i iz re`ima
   crtanja linije.

      Kada je izabrana krajnja leva vrsta linije (prazan prostor)
   umesto da se crta linija se bri{e.

      * Kada se {tampa preko kodnih strana nije mogu} izbor kombinacija
   jednostruke i dvostruke linije (vrste linija 3 i 4).

~~TEKST_SNIMANJE_MAKROA~~
Tekst - Snimanje makroa (ALT-0)

      Izborom ove opcije ulazi se u re`im snimanja makroa. Makro je
   niz radnji izvedenih u programu kojima se pridru`uje jedna
   kombinacija tastera. Niz radnji se kasnije izvodi pritiskom na
   dodeljenu kombinaciju tastera.

      Po ulasku u ovu opciju treba da se odredi kombinacija tastera
   kojoj }e biti dodeljen makro. Dozvoljene kombinacije su ALT-1,
   ALT-2,...ALT-9. Izborom odgovaraju}eg broja bira se kombinacija.
   Ukoliko je izabranoj kombinaciji tastera ve} pridru`en makro program
   pita da li `elimo da zaboravimo prethodno zapam}eni niz radnji i
   zapamtimo novi.

      Po izboru kombinacije tastera po~inje snimanje makroa. Da se
   nalazimo u re`imu snimanja makroa signalizira oznaka "Mak" u gornjem
   desnom uglu. Svi tasteri pritisnuti u re`imu snimanja makroa se pamte
   i snimaju u posebnu datoteku. Iz re`ima snimanja makroa se izlazi
   tasterom ESC ili kombinacijom ALT-0. Iz re`ima snimanja makroa se
   izlazi i kada broj pritisnutih tastera dostigne 1000 {to je najve}i
   broj otkucaja tastera koji mogu biti pridru`eni jednom makrou.

      Kada kasnije u programu `elimo da izvedemo isti taj niz radnji,
   dovoljno je da pritisnemo kombinaciju kojoj smo ga pridru`ili, i
   radnje }e biti izvr{ene istim redosledom ba{ kao da mi sami ponovo
   pritiskamo isti niz tastera.

      Prilikom snimanja makroa program nas obave{tava ukoliko neki
   taster ili kombinacija nije podr`ana snimanjem makroa. Preme{tanje
   pozicije kursora mi{em nije podr`ano snimanjem makroa.

~~NA\I_PRONA\I~~
Na|i - Prona|i (F7)

      ^esto je potrebno da se u tekstu prona|e neka re~. Prilikom izbora
   ove opcije otvara se prozor u koji treba da unesemo re~ koju `elimo
   da prona|emo. Program nudi trenutnu tj. re~ na kojoj se trenutno
   nalazi kursor. Ukoliko se kursor ne nalazi ni na jednoj re~i program
   nudi re~ koju smo prethodno tra`ili.

        Posle toga otvara se prozor u kojem mo`emo da nazna~imo
   da ho}emo da se u tra`enju razlikuju mala i velika slova (navedemo
   slovo "S"), kao i da ho}emo da se tra`e samo cele re~i (navedemo
   slovo "R"). Ako se ne navede nijedno slovo prilikom tra`enja ne
   razlikuju se mala i velika slova, i tra`i se bilo koje pojavljivanje
   zadane re~i (npr. ukoliko tra`imo re~ "da" ona }e biti prona|ena i u
   okviru re~i "dan", "Neda" itd.)

      Pretra`ivanje teksta mo`emo da nastavimo opcijom Na|i-Tra`i_dalje.

      * Slova  |, `, }, ~, {  razlikuju se od svojih velikih slova i
   kada kao opcija nije navedeno slovo "S".

~~NA\I_PRONA\I/ZAMENI~~
Na|i - Prona|i/zameni (SHIFT-F7)

      Ponekad je potrebno da jednu re~ u tekstu zamenimo drugom. U tom
   slu~aju po izboru ove opcije treba da navedemo re~ koju tra`imo kao i
   re~ kojom ho}emo da je zamenimo. Program nudi trenutnu tj. re~ na
   kojoj se trenutno nalazi kursor. Ukoliko se kursor ne nalazi ni na
   jednoj re~i program nudi re~ koju smo prethodno tra`ili.

      Nakon toga otvara se prozor u kojem mo`emo dodatno da odredimo na
   koji na~in }e da se izvr{i pretra`ivanje i zamena.

      Slovo "S" ozna~ava da prilikom tra`enja `elimo da se mala i velika
   slova razlikuju. Slovo "R" zna~i da `elimo da se zamene samo cele
   re~i. Slovo "G" zna~i da `elimo da se pretra`ivanje i zamena primeni
   u celini na deo teksta od pozicije kursora do kraja teksta, tako da
   ne moramo stalno da zovemo opciju Na|i-Tra`i_dalje. Slovo "B" ozna~ava
   da `elimo da nas program ne pita za svaku prona|enu re~ da li ho}emo
   da je zamenimo, ve} da zameni prona|enu re~i bez pitanja.

      Navo|enjem slova "GB" mo`emo npr. trenutno da zamenimo svako
   pojavljivanje slova d+j sa | (i obrnuto), kod prebacivanja teksta iz
   latinice u }irilicu (i obrnuto), jer se ta zamena ne vr{i automatski
   kod opcija Fajl-]irilica i Fajl-Latinica.

      Pretra`ivanje teksta i zamena mo`e da se nastavi opcijom
   Na|i-Tra`i_dalje.

      * Slova  |, `, }, ~, {  razlikuju se od svojih velikih slova i
   kada kao opcija nije navedeno slovo "S".

~~NA\I_TRA@I_DALJE~~
Na|i - Tra`i dalje (CTRL-N)

      Kada se u opcijama Na|i-Prona|i i Na|i-Prona|i/zameni zadaju re~i
   za pretra`ivanje tj. zamenu one ostaju upam}ene. Pretra`ivanje ili
   zamenu, posle pronala`enja ili zamene prvog pojavljivanja zadane re~i,
   nastavljamo izborom ove opcije bez ponovnog uno{enja zadanih re~i.
   Opcije koje su bile zadane za pretra`ivanje ili zamenu ostaju va`e}e.

~~NA\I_POSTAVI_MARKER~~
Na|i - Postavi marker (F6)

      Ovom opcijom ozna~ava se mesto u tekstu, na poziciji kursora, na
   koje mo`emo kasnije da se vratimo. Ozna~avanje se vr{i malim slovom.
   Ukoliko `elimo da ozna~imo nekoliko mesta u tekstu, slova treba da
   budu razli~ita da bi svako slovo ozna~avalo drugo mesto. Ukoliko
   navedemo slovo koje ve} ozna~ava neko mesto u tekstu, to slovo }e
   ozna~avati novo mestu u tekstu, dok prethodno ozna~eno mesto vi{e
   ne}emo mo}i da prona|emo preko njega.

~~NA\I_IDI_DO_MARKERA~~
Na|i - Idi do markera (SHIFT-F6)

     Kada smo neka mesta u tekstu ozna~ili pomo}u opcije Na|i-Postavi
   marker na njih mo`emo da se pozicioniramo ovom opcijom. Potrebno je
   da navedemo slovo kojim smo ozna~ili neko mesto u tekstu, i na}i }emo
   se na tom mestu.

~~NA\I_IDI_DO_STRANE~~
Na|i- Idi do strane

      Kada brzo `elimo da se prebacimo na neku stranu teksta treba da
   po izboru ove opcije navedemo broj strane do koje `elimo da odemo.

~~OSTALO_ADRESAR~~
Ostalo - Adresar

      Jednostavan adresar koji mo`e da slu`i i kao telefonski imenik ili
   za neku drugu prigodnu namenu.

~~OSTALO_ADRESAR_POMO]~~
   Adresar                                Unos podataka
   -------                                -------------
   PGUP         - Prethodna strana        CTRL-Y - Izbri{i red
   PGDN         - Slede}a strana          CTRL-B - Spoji pasus
   CTRL-PGUP    - Po~etak adresara        ENTER  - Novi pasus
   CTRL-PGDN    - Kraj adresara           INS    - Umetni/prebri{i slovo
   ESC          - Izlaz                   F2     - Sa~uvaj
   ENTER        - Unos podataka           ESC    - Izlaz
   INS,ALT-O    - Dodaj ime
   DEL,ALT-B    - Izbri{i ime
   ALT-S        - Spakuj bazu
   F6,ALT-I     - Ispravi ime
   F7,ALT-N     - Na|i ime
   F8           - Kalendar
   F9           - Kalkulator

   Rad mi{em
   ---------
   Levi klik na neosvetljeno ime  -  osvetljavanje imena
   Levi klik na osvetljeno ime  -  unos podataka
   Desni klik van gornje i donje linije okvira  -  izlaz iz adresara
   Levi klik na gornju liniju okvira  -  prethodno ime
   Levi klik na donju liniju okvira  -  slede}e ime
   Desni klik na gornju liniju okvira  -  prethodna strana imena
   Desni klik na donju liniju okvira  -  slede}a strana imena

   * U slu~aju neispravnog rada adresara naj~e{}e treba spakovati bazu

~~OSTALO_PODSETNIK~~
Ostalo - Podsetnik

      Jednostavan podsetnik koji mo`e da slu`i i kao rokovnik ili za neku
   drugu prigodnu namenu.

~~OSTALO_PODSETNIK_POMO]~~
   Podsetnik                              Unos podataka
   ---------                              -------------
   PGUP         - Prethodna strana        CTRL-Y - Izbri{i red
   PGDN         - Slede}a strana          CTRL-B - Spoji pasus
   CTRL-PGUP    - Po~etak podsetnika      ENTER  - Novi pasus
   CTRL-PGDN    - Kraj podsetnika         INS    - Umetni/prebri{i slovo
   ESC          - Izlaz                   F2     - Sa~uvaj
   ENTER        - Unos podataka           ESC    - Izlaz
   INS,ALT-O    - Dodaj datum
   DEL,ALT-B    - Izbri{i datum
   ALT-S        - Spakuj bazu
   F6,ALT-I     - Ispravi datum
   F7,ALT-N     - Na|i datum
   F8           - Kalendar
   F9           - Kalkulator

   Rad mi{em
   ---------
   Levi klik na neosvetljeni datum  -  osvetljavanje datuma
   Levi klik na osvetljeni datum  -  unos podataka
   Desni klik van gornje i donje linije okvira  -  izlaz iz podsetnika
   Levi klik na gornju liniju okvira  -  prethodni datum
   Levi klik na donju liniju okvira  -  slede}i datum
   Desni klik na gornju liniju okvira  -  prethodna strana datuma
   Desni klik na donju liniju okvira  -  slede}a strana datuma

   * U slu~aju neispravnog rada podsetnika naj~e{}e treba spakovati bazu
   ** Podr`ani su datumi od 01.01.0100 do 31.12.2999

~~OSTALO_KALKULATOR~~
Ostalo - Kalkulator (F9)

      Rad sa kalkulatorom mogu} je preko tastature ili mi{a. Kursorskim
   tasterima (strelicama) kalkulator se kre}e po ekranu. Brojevi ili
   ra~unske operacije se unose pritiskom odgovaruj}eg tastera ili
   dovo|enem kursora mi{a na `eljeni broj ili operaciju i klikom na levi
   taster mi{a.

      Rad sa kalkulatorom zavr{ava se tasterom ESC ili klikom na desni
   taster mi{a.

~~OSTALO_KALENDAR~~
Ostalo - Kalendar (F8)

      Ve~iti kalendar. Pokazuje datume od prve do 4999. godine.

      Rad sa kalendarom mogu} je preko tastature ili mi{a. Kursorskim
   tasterima (strelicama) ili levim tasterom mi{a bira se dan u teku}em
   mesecu. Kretanje kroz kalendar je slede}e:

      PGUP, levi klik mi{a na gornju liniju van sata - prethodni mesec
      PGDN, levi klik mi{a na donju liniju - naredni mesec
      CTRL-PGUP - prethodna godina
      CTRL-PGDN - naredna godina
      HOME, levi klik mi{a na sat - dana{nji datum

      Rad sa kalendarom zavra{ava se tasterom ESC ili klikom na desni
   taster mi{a.

~~OSTALO_LENJIR~~
Ostalo - Lenjir

      Izbor prikaza lenjira na ekranu. Lenjir prikazuje slede}e:

   Po~etak reda - leva zagrada
   Kraj reda - desna zagrada
   Po~etak prve linije pasusa - leva uglasta zagrada
   Tab-stop - trougao okrenut nadole ili veliki romb (zavisno od re`ima)
   Svaka 5. kolona - mali romb
   Svaka 10. kolona - pravougaonik


~~OSTALO_EKRAN~~
Ostalo - Ekran

      Izbor standardnog ili dvostrukog broja redova na ekranu. Kod
   standardnih video modova to je izbor izme|u 25 ili 43/50 redova na
   ekranu.

      Ukoliko Va{a video kartica podr`ava nestandardne video modove sa
   npr. 132 kolone na ekranu, program }e raditi i sa njima. Postoji
   mogu}nost da mi{ ne}e raditi ispravno u tom slu~aju.

~~OSTALO_PISMO~~
Ostalo - Pismo

      Izbor }irili~nog ili latini~nog pisma. Kada je na ekranu izabrana
   }irilica {tampanje je }irili~no, kada je na ekranu izabrana latinica
   {tampanje je latini~no.

      Konverzija teksta iz }irilice u latinicu i obrnuto ne vr{i se ovom
   opcijom ve} opcijama Fajl-]irilica odnosno Fajl-Latinica.

~~OSTALO_TASTATURA~~
Ostalo - Tastatura

      YUEDIT radi sa YUSCII rasporedom koji bez prilago|avanja nije zgodan
   za kucanje na tastaturi jer su na{a slova nepovoljno raspore|ena. To je
   slu~aj kod obi~nog rasporeda koji treba izabrati ukoliko ve} koristite
   neki od programa za redefinisanje tastature. Ovaj raspored mo`e da bude
   zgodan i za rad sa numeri~kog dela tastature. Postavlja se kombinacijom
   ALT-F2.

      Da bi na{a slova bila raspore|ena zgodno za kucanje treba izabrati
   YU raspored. Tada su na{a slova, i neki dodatni znaci, raspore|eni kao
   kod pisa}e ma{ine sa na{im slovima. Postavljanje je mogu}e i
   kombinacijom ALT-F1.

      U datoteci YUEDIT.TST mo`e da se odredi koji znaci }e se dobijati
   pritiskom na tastere kada je izabran YU raspored. Na taj na~in mo`ete
   sami da prilagodite tastaturu svojim navikama i svojim potrebama. Sve
   {to treba da se uradi je da se u drugom redu te datoteke, iza teksta
   "YU____:", unesu znaci koji treba da se dobiju otkucajem na
   odgovaraju}e znake iz reda iznad koji po~inje sa "Obi~na:". Ako npr.
   `elite da pritiskom na taster 'z' dobijete 'y' i obrnuto, treba u
   drugom redu, ispod znaka 'z' prvog reda, da zamenite 'z' sa 'y' i
   obrnuto. Pritom je va`no da znaci iz gornjeg reda odgovaraju znacima iz
   donjeg reda ( da njihov niz po~inje i zavr{ava se u istim kolonama )
   kao i da drugi red neposredno ispred po~etka niza novih znakova
   tastature ima tekst "YU____:".

~~OSTALO_TABULATORI~~
Ostalo - Tabulatori

      Izbor raznih opcija rada sa tabulatorom.

~~TABULATORI_POSTAVI~~
Tabulatori - Postavi tab-stop (ALT-TAB)

      Postavljanje tab-stopa u izabranu kolonu. Kada je postavljena
   opcija Ostalo-Lenjir postavljeni tab-stop se vidi na lenjiru. Ukoliko
   je postavljen re`im tabulatora "Tabela" tab-stop se vidi kao veliki
   romb, a ukoliko je re`im "Tekst" tab stop je predstavljen trouglom
   okrenutim nani`e.

~~TABULATORI_IZBRI[I~~
Tabulatori - Izbri{i tab-stop (CTRL-TAB)

      Brisanje tab-stopa iz izabrane kolone. Kada se za kolonu izabere 0
   bri{u se svi dotada{nji tab-stopovi.

~~TABULATORI_FIKSNI~~
Tabulatori - Fiksni razmak

      Postavljanje razmaka izme|u fiksnih tab-stopova. Izborom nekog
   broja odre|uje se na koliko }e svakih kolona biti postavljen
   tab-stop. Ukoliko se izabere 0, dotada{nja vrednost osta}e
   neizmenjena.

~~TABULATORI_RE@IM~~
Tabulatori - Re`im tabulatora (ALT-R)

      Kada se pritisne taster TAB kursor se pozicionira na prvi slede}i
   tab-stop. Ukoliko je izabran re`im "Tekst" i tekst }e se pomerati
   zajedno sa kursorom. Ukoliko treba da unesemo vrednosti u neku tabelu
   ili `elimo da se sa TAB pozicioniramo u neku kolonu bez pomeranja
   teksta, treba da bude izabran re`im "Tabela". Da li je re`im tabulatora
   'Tekst' ili 'Tabela' od va`nosti je samo kada je uklju~en re`im pasusa.

      Kada se pritisne kombinacija tastera SHIFT-TAB tabulator se, pri
   uklju~enom re`imu pasusa, kre}e unazad bez pomeranja teksta bez
   obzira na izabrani re`im tabulatora.

~~OSTALO_RAZNO~~
Ostalo - Razno

      Razne opcije za pode{avanje rada programa.

~~RAZNO_IZBOR_BOJA~~
Razno - Izbor boja

      Boje u programu YU mogu da se pode{avaju. Pode{avanje je mogu}e
   preko tastature ili mi{a.

      Kursor ozna~ava deo ekrana kojem `elimo da menjamo boju. Tasterom
   TAB menja se `eljeni deo ekrana unapred a testerima SHIFT-TAB unazad.
   Kada smo na delu ekrana kojem ho}emo da menjamo boju, tasterima
   (strelicama) gore i dole menja se boja unapred tj. unazad.

      Menjanje boja mi{em je jo{ jednostavnije. Kursor mi{a odre|uje deo
   ekrana kojem se menjaju boje. Pritiskom na levi taster mi{a menja se
   boja unapred a pritiskom na desni taster unazad.

      Iz re`ima menjanja boja izlazi se tasterom ESC ili pritiskom na
   desni taster mi{a kada je kursor mi{a u gornjem levom uglu. Ukoliko
   su boje menjane mogu} je izbor da izmene budu sa~uvane, da se vratimo
   na prethodne boje bez izmena ili da program sam odredi standardne
   boje.

~~RAZNO_REZERVNE_KOPIJE~~
Razno - Rezervne kopije

      Kada sa~uvamo sadr`aj teksta, prethodni sadr`aj datoteke sa
   tekstom se ~uva u datoteci istog imena sa dodatkom .BAK. Ukoliko ve}
   radimo sa tekstom koji u nazivu ima dodatak .BAK, prethodni sadr`aj
   datoteke sa tekstom ~uva se u datoteci sa dodatkom .BKP. Ovo je
   korisno kada utvrdimo da nam treba prethodna verzija teksta jer ona
   nije izgubljena ve} sa~uvana sa drugim imenom.

      Ukoliko ne `elimo da se uvek kada se tekst sa~uva prave kopije
   starih verzija, treba da izaberemo "Ne" u ovoj opciji.

~~RAZNO_AUTOMATSKO_SNIMANJE~~
Razno - Automatsko snimanje

      Tekst s kojim radimo ne snima se na disk automatski ve} ga treba
   snimiti opcijom Fajl-Sa~uvaj. Program pre kraja rada ili u~itavanja
   drugog teksta uvek pita da li `elimo da sa{uvamo izmene nastale u
   tekstu ukoliko ih je bilo. Tako se ne mo`e desiti da nehotice izgubimo
   dotada{nji rad na tekstu.

      Ipak, u slu~aju nestanka struje ili bilo kog drugog ne`eljenog
   prekida rada programa sve dotada{nje izmene u tekstu bi}e izgubljene.
   Iako se ovo izuzetno retko javlja u praksi mo`e da bude veoma
   neprijatno, pogotovo ukoliko se du`e vreme radi sa nekim tekstom. Da
   bi se ovo spre~ilo zgodno je da program sam snima tekst u odre|enim
   vremenskim intervalima.

      Izborom ove opcije program pita za interval vremena, izra`en u
   minutama, posle kojeg }e, ukoliko je bilo nekih izmena, automatski
   snimiti tekst. Kada se za interval vremena navede 0 automatsko
   snimanje se isklju~uje. Najzgodnije je za ovaj interval izabrati
   vreme od 5-10 minuta tako da mo`emo izgubiti samo rad nastao u
   poslednjih 5-10 minuta, a ne}emo biti previ{e ~esto prekidani u radu
   da bi program snimio tekst.

      Ukoliko radimo sa privremenim tekstom sa imenom NOVTEKST program
   }e nas posle isteka intervala za automatsko snimanje pitati za ime
   pod kojim tekst treba da bude sa~uvan.

~~RAZNO_FORMAT_BROJEVA~~
Razno - Format brojeva

      Prilikom pisanja du`ih brojeva ~esto se, radi preglednosti, grupe
   od tri cifre ispred decimalne oznake razdvajaju nekim znakom. U
   praksi se za ovu svrhu koriste ta~ka ili zarez. I kao decimalna
   oznaka javljaju se tako|e i ta~ka i zarez. U stvari, ~etiri formata
   sa kojima se u praksi radi su:

                          123456,78
                          123456.78
                          123.456,78
                          123,456.78

      Da bi se prilikom sabiranja brojeva u bloku ispravno tuma~ili
   brojevi napisani raznim formatima, treba programu re}i koji je format
   brojeva koje sabira. Izborom ove opcije bira se jedan od poslednja dva
   navedena formata. Tre}i format u sebe uklju~uje i prvi a ~etvrti drugi
   jer se oznake koje razdvajaju cifre radi preglednosti mogu i ne moraju
   pisati.

      * Program }e i broj 1.2.3.4.5.6 kod izabranog tre}eg formata (ili
   broj 1,2,3,4,5,6 kod izabranog ~etvrtog formata) protuma~iti kao
   123456, jer je broj i polo`aj oznaka koje razdvajaju cifre radi
   preglednosti proizvoljan.

~~RAZNO_REDOSLED_SORTIRANJA~~
Razno - Redosled sortiranja

      Prilikom sortiranja redova mogu}e je izabrati redosled sotiranja.
   Ukoliko je redosled sortiranja rastu}i redovi }e prilikom sortiranja
   biti pore|ani npr:

      1
      2
      3
      Ana
      Branko
      Vlada

   dok }e pri opadaju}em redosledu isti redovi biti pore|ani:

      Vlada
      Branko
      Ana
      3
      2
      1

~~RAZNO_ZA[TITA_EKRANA~~

      Iz raznih razloga mogu}e je da kompjuter ostane uklju~en iako se na
   njemu ne radi. Tom prilikom na ekranu du`e vreme stoji ista slika. Kod
   nekih monitora tada mo`e da do|e do 'urezivanja' slike na ekran tj. do
   toga da slika ostane vidljiva i kada se ekran isklju~i. Da do toga ne bi
   do{lo mogu}e je ovom opcijom odrediti vremenski interval posle kojeg se,
   ukoliko se sa programom ne radi, na ekranu pojavljuje mala animacija
   (kockice koje se kre}u po ekranu).

      Pritisak na tastaturu ili mi{a automatski prekida animaciju i vra}a
   nas u program tamo gde smo se i nalazili.

      Interval vremena koji mo`e da se zada je 1-10 minuta. Ukoliko se za
   intrerval navede 0 za{tita ekrana je isklju~ena.

~~KRAJ_RADA~~
Kraj rada (ALT-I, ALT-X)

      Zavr{etak rad sa programom YU. Ukoliko je tekst sa kojim smo
   dotada radili menjan a nije sa~uvan, bi}emo upitani da li `elimo da
   ga sa~uvamo. Ukoliko tekst nema ime, a `elimo da ga sa~uvamo, ne}emo
   mo}i da zavr{imo rad sa programom dok mu ne damo ime.

